Mary Simses donosi nam priču o ljubavi, snovima, strasti, dužnosti i dojmu koji nam je svima važan, kako nas gedaju i doživljavaju drugi, a kako mi sami sebe i kolika je rijetkost naći osobu koja nas vidi i čuje, osjeti drhtaje naše duše, strepnje i sve one skrivene, male sitne pojedinosti koje pokazujemo samo odabranima. Dakle, Ellen Bradford ima sređen život, poznata je i priznata odvjetnica u New Yorku, udaje se za 3 mjeseca , za čovjeka koji ima pred sobom blistavu budućnost, koji je zgodan, odan i sklon ugodnim iznenađenjima, koji je voli i za kojeg Ellen misli da je onaj pravi. No, početak preokreta , ona mala točka koja pokreće sve vrtnje i život okrene u nevjerojatnim , neočekivanim i urnebesnim događajima je zapravo izrazito bolna točka. Voljena baka za koju Ellen osjeća posebnu vezanost i bliskost, u svojoj 80-toj godini, neposredno prije smrti zamoli unuku da odnese jedno pismo. Sadržaj pisma koji otkriva Ellen, sasvim novu verziju bakinog života. Tragajući za bakinom djevojačkom ljubavlju i predajući se strasti fotografiranja propada kroz mol i povuku je povratne struje, od utapanja spasi je zgodni Roy kojeg ona od zahvalnosti i neobjašnjivih razloga poljubi, ta slika završi na naslovnici lokalnih novina i od tud zapravo kreće zaplet. Iznenadni dolazak zaručnika Haydena, pa potom Ellenine majke i novinara Timesa koji žele snimiti reportažu o zaručnicima dodatno zbunjuje ionako uzburkane Ellenine osjećaje. 

Koje sve avanture doživljava glavna protagonistica koje autorica oslikava istančanim osjećajem i sa mnogo duha i vragolasti , ostavljam vam da sami otkrijete. Mene je ova topla i nježna priča osvojila. Baš mi je dobro došla kao predah od zahtjevnije literature. Svakako preporuke od mene.